SPLIT

Grad i luka smješten na poluotoku. Na zapadnom dijelu poluotoka je brdo Marjan pokriveno umjetno uzgojenom šumom. Klima je mediteranska, a vegetacija vazdazelena mediteranska, a uspjeva i suptropska vegetacija kao palme, agave, kaktusi. Split je administrativno, gospodarsko i kulturno središte Dalmacije. U Splitu su četiri marine, a gradska luka je samo za putnički, odnosno, trajektni promet.

Vjerojatno grčko naselje naziva Aspalathos, od 9-11. stoljeća je pod vlašću bizantskog cara. Godine 1069. kralj Petar Krešimir IV pripojio ga je Hrvatskoj. U 15. stoljeću stavlja se pod zaštitu Venecije, a nakon njenog pada u 18. stoljeću pripadne Austriji. Kratko je pod vlašću Francuske, a zatim ponovo pod Austrijom. Godine 1882. dobio je hrvatsku upravu. Najstariji dio Splita (Grad) nalazi se unutar zidina Dioklecijanove palače građene oko 300. godine. U sredini južnog pročelja su Mjedena vrata, a južno od njih je ulaz u podrume s hodnicima i dvoranama. Uz istočni zid dolazi se do Srebrnih vrata preko puta kojih je crkva Sv. Dominika iz 13. stoljeća. Kroz vrata se stiže na Poljanu kralja Tomislava i uz crkvicu Sv. Roka iz 16. stoljeća dolazi se na Peristil (središnji prostor palače). Uzdužne strane Peristila omeđuju stupovi povezani lukovima.

Na istočnoj strani je katedrala Sv. Dujma, nekadašnji mauzolej cara Dioklecijana. Mauzolej je sačuvao prvobitni izgled, izvana je oktogonalan, okružen sa 24 stupa koji su nosili krov, a iznutra je kružnog oblika sa dva niza korintskih stupova i frizom koji je ukrašen medaljonima s likom cara Dioklecijana i njegove žene Periske. Monumentalna drvena vrata s reljefom prizora iz Kristova života rad su Andrije Buvine kao i kamena propovjedaonica iz 13. stoljeća najstariji su spomenici u katedrali. Majstor Bonino iz Milana 1427. godine izradio je desni oltar s kasnogotičkim baldahinom, dok je lijevi oltar Sv. Staša rad Jurja Dalmatinca iz 1448. godine. Glavni oltar napravljen je u 17. stoljeću, a iznad njega je gotičko raspelo iz 14. stoljeća. Krstionica iz 10. stoljeća ima uklesan lik jednog starohrvatskog vladara. Kraj katedrale je zgrada sa sakristijom i riznicom i arhiv Splitskog kaptola u kojoj je zbirka zlatarskih predmeta i crkvenog ruha iz doba romanike, gotike i baroka. Podnožje crkvenog zvonika krase dva romanička lava, a pokraj njih, na zidu, je egipatska sfinga od crnog granita iz 15. stoljeća prije Krista. Nasuprot mauzoleju je mali hram, kasnije pretvoren u krstioniocu. Sjeverno od Peristila nalaze se Zlatna vrata. Desno je palača Papalić iz 15. stoljeća, najznačajniji spomenik iz doba gotike, u kojoj je danas muzej grada Splita. Kroz Zlatna vrata dolazi se do prostora na kojem je kip Grgura Ninskog. Zapadno od Peristila, idući Krešimirovom ulicom, dolazi se do Željeznih vrata, a desno od njih je najljepša barokna palača Splita - palača Cindro (17. st.). Iznad Željeznih vrata je crkvica Gospe od Zvonika, čiji je zvonik sagrađen 1100. godine najstariji romanički zvonik u Dalmaciji. Na sjevernoj strani Narodnog trga sačuvana je Vjećnica (15. st.) u kojoj je danas Etnografski muzej. Renesansna palača Krepić iz 16. stoljeća je desno Vjećnice, a u sjeveroistočnom dijelu trga gotička palača Cambi iz 15. stoljeća. U Šubićevoj ulici nalazi se mala palača Papalić (15. st.), a malo dalje je barokna palača Tartaglia. Šubićevom ulicom dolazi se na Trg braće Radića usred kojeg je spomenik Marku Maruliću. Na južnoj strani je Hrvojeva kula, ostatak venecijanskog kaštela iz 15. stoljeća.

U zapadnom dijelu grada, na malom trgu, nalazi se samostan i crkva Sv. Frane uz koju je gotički Klaustar. Na padinama Marjana smjestio se Veli Varoš (gusti splet ulica i slikoviti ambijent). Tu se nalazi crkva Sv. Nikole iz 12. stoljeća, a nedaleko i župna crkva Sv. Križa s baroknim zvonikom. Uz padine Marjana dolazi se do crkvice Sv. Nikole iz 13. stoljeća. Desno od nje stiže se do Prirodoslovnog muzeja, a odatle vodi put na vrh Marjana. Spuštajući se prema zapadu dolazi se do crkvice Sv. Jerolima (15. st.) uz koju je nekadašnja spilja. Na poluotočiću Sustipanu u 19. stoljeću uređeno je groblje. Cestom prema zapadu dolazi se do Meštrovićevog kašteleta, unutar kojeg je kapela s ciklusom drvenih reljefa I. Meštrovića.

U sjevernom dijelu grada, na Bulatovim poljanama, nalazi se termalno kupalište, zid bastiona iz 17. stoljeća, zgrada Hrvatskog narodnog kazališta i crkva Gospe od Zdravlja sa zvonikom iz 17. stoljeća koji je pripadao starijoj crkvi. Nedaleko od Parka mladeži nalazi se predromanička crkvica Sv. Trojice s tlocrtom u obliku šesterolista. Pokraj stadiona je samostan u Poljudu s crkvom iz 15. stoljeća u čijem su klaustru nadgrobne ploče s grobova splitskih patricijskih obitelji.

U istočnom dijelu grada, na uzvisini, je veliki svjetionik s reljefom. U Ulici kralja Zvonimira nalazi se crkva Sv. Klare sa samostanom u kojem se čuva oslikano romaničko raspelo (13. st.). Na uzvisini je tvrđava Gripe iz 17. stoljeća.