PULA

Grad i luka smještena u unutrašnjem dijelu zaljeva koji je otocima podijeljen na tri lučka bazena. Pula je najveća luka u Istri, a Pulski zaljev jedna od najboljih prirodnih luka na Jadranu.

Pula se razvila iz gradinskog naselja, a krajem 1. stoljeća p. n. e. počinje rimska kolonizacija. Od 788. godine je u sastavu franačke države, a nakon 1331. pod mletačkom vlašću sve do 1797. godine kada pripadne Austriji. Godine 1920. pripala je Italiji, 1943. je zauzimaju njemačke trupe, a 1947. godine Pula je pripojena matičnoj Hrvatskoj.

Iznad luke nalazi se rimski Amfiteatar (Arena) iz 1/2. stoljeća, šesti po veličini sačuvani amfiteatar u svijetu. Idući prema jugozapadu dolazi se do Dvojnih vrata (2. st.) kroz koja se dolazi do Arheološkog muzeja Istre iza kojeg su ostaci rimskog kazališta. Dalje, prema jugoistoku, djelomično je sačuvan gradski zid s Herkulovim vratima (1. stoljeće p. n. e.). Preko Trga portarata stiže se do Slavoluka Sergijevaca (31. godina p. n. e.) koji je uz unutrašnju stranu glavnih gradskih vrata, pred kojima se nalazilo groblje koje spominje i Dante u svom Paklu. Kroz slavoluk Sergijevaca dolazi se do Danteova trga na kojem je gotička crkvica iz 15. stoljeća. Malo dalje je bizantska memorijalna kapela iz 6. stoljeća u kojoj su sačuvani ostaci mozaika iz istog vremena. Ulicom Matetića Ronjgova dolazi se do ranosrednjovjekovne, sada pravoslavne, crkve Sv. Nikole. Usponom Sv. Franje Asirškog stiže se do crkve Sv. Franje iz 1314. godine u kojoj se čuva rezbareni poliptih iz 14. stoljeća, jedno od najvrijednijih dijela te vrste u Istri. Na sjevernoj strani Foruma nalazi se Augustov hram iz 1. stoljeća na visokom podnožju s portikom od šest korintskih stupova. Pokraj njega je Gradska vjećnica nadograđena na rimski hram (sačuvana je stražnja strana hrama). Uz gradsku vjećnicu dolazi se do trobrodne katedrale Sv. Marije iz 5. stoljeća. Od katedrale put vodi prema Kaštelu, sa četiri isturena bastiona, u kojem je danas Povijesni muzej Istre.