NP KORNATI

Otočna skupina koja se sastoji od 147 otoka, otočića i grebena. Prostiru se na 230 km2. Ime su dobili po najvećem otoku Kornatu. Uglavnom su građeni od krednih vapnenaca i na njima nema ni izvora ni vodenih tokova. Najveći dio Kornata je obrastao rijetkom travom, prevladava pašnjak kamenjar. U poljima crvenice uspijevaju masline, smokve, vinova loza i južno voće. More oko otoka bogato je ribom. Mnoge uvale na otocima služe kao zaklon malim brodovima. U novije doba nema stalnih naselja. Posljednje naselje na otocima spominje se u 18. st. pod imenom Toreta. 1980. godine Kornati su proglašeni nacionalnim parkom.

Kornati su bili naseljeni još u doba neolitika. Ostaci ilirskih naselja, utvrđenih gradina i kameni grobni humci najstariji su arheološki nalazi. Na brežuljku Toreta ima nalaza iz rimskog doba, a ispod brežuljka su ostaci starokršćanske crkve. Na samom brežuljku je četverokutna tvrđava iz početka srednjeg vijeka, dok na više mjesta na Kornatu ima tragova nekadašnjih pretežno srednjovjekovnih naselja. Nekoć su otoci bili u posjedu Zadrana. Od 16. st. bili su u vlasti Venecije, koja ih je njima davala u zakup. Danas je kopneni dio otočja u potpunosti u privatnom posjedu, i to većinom Murterana i Šibenčana.

Često se spominje izjava koju je zapisao engleski pjesnik George Bernard Shaw: 'Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je želio okruniti svoje djelo, te je od suza, zvijezda i daha stvorio Kornate'.

Među povijesnim zanimljivostima je i Piškera, najveći otok u pučinskom nizu. Ovdje su ostaci rimskih temelja u moru, a prema pisanim dokumentima od 16. stoljeća nadalje, ovdje je bilo naselje od 50-tak kuća u kojem je 1560. g. izgrađena do danas očuvana crkva, jedina na našoj obali namijenjena isključivo ribarima.

Pučinski niz otoka labirint je mora i kamena. Ovdje su i poznati kornatski klifovi, visoke litice okrenute pučini. Najviša litica je na otoku Klobučar (80 m), a najatraktivnija je polukružna i nadvijena na otoku Mana. Klifovi se nastavljaju i pod morem do dubine od 100 m.

Živi svijet u moru vrlo je raznolik i sastoji se od oko 346 biljnih i 295 životinjskih vrsta na dnu ili pri dnu mora. Otoci obiluju krškim fenomenima, jamama, spiljama, škrapama. Zbog čistog i bistrog mora, te mira i tišine, cilj su mnogih izletnika, nutičara i osoba željnih odmora daleko od civilizacije.

Na području NP Kornati vrijede strogo propisana pravila ponašanja, a njihovo kršenje se kažnjava.

Strogo je zabranjeno: uništavanje biljaka, ubijanje ili ozljeđivanje životinja, donošenje stranih biljnih i životinjskih vrsta, iskorištavanje mineralnih sirovina i prirodnih izvora, mijenjanje krajolika, loženje vatre mimo označenih područja, donošenje i korištenje vatrenog oružja ili podvodnih pušaka.

Za svaki dan boravka, svaki posjetitelj obavezan je platiti ulaznicu, koje se kupuju u ustanovama NP u Murteru, Ravni Žakan, Vrulja, Vela Panitula, ACI Piškera.

Kretanje posjetilaca na kopnenom dijelu NP dozvoljeno je samo na područjima i stazama koje su za to namijenjene i označene.

Otpad se odlaže isključivo na za to označena mjesta na 18 lokacija.